a) SVJETSKI TJEDAN GLAUKOMA
Ove godine od 10. do 16. ožujka diljem svijeta obilježavao se Svjetski tjedan glaukoma s ciljem promicanja svijesti i znanja o glaukomu, vodećem uzroku nepovratnog gubitka vida.
Hrvatska, pod vodstvom Referentnog centra za glaukom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, od 2013. godine svake godine uspješno obilježava Svjetski tjedan glaukoma kako bi se naglasila važnost ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja ove bolesti.
Ove godine tjedan glaukoma obilježavao se pod sloganom “Ujedinjenje za svijet bez glaukoma” koji je fokusiran na okupljanje organizacija širom svijeta u zajedničkoj borbi protiv sljepoće uzrokovane glaukomom. Cilj je upozoriti sve na redovite kontrole oka i vidnog živca kako bi se glaukom što ranije otkrio. Stoga smo se ove godine, kao krovna organizacija, uključili u kampanju obilježavanja Svjetskog tjedna glaukoma i podizanja svijesti o glaukomu kao jednom od vodećih uzroka sljepoće diljem svijeta i njegovoj prevenciji.
Glaukom, koji se često naziva “tihi kradljivac vida” razvija se vrlo polako, bez ikakvih simptoma ili znakova upozorenja, postupno uništavajući najprije periferni vid. Glaukom je vodeći uzrok sljepoće kod osoba iznad 40 godina starosti kod kojeg dolazi do porasta očnog tlaka. Kad je očni tlak povišen tijekom dužeg vremenskog razdoblja, dolazi do oštećenja vrlo osjetljivih i važnih struktura oka, a to su oštećenje vidnog živca i oštećenje vidnog polja u smislu njegovog sužavanja.
Osobe s glaukomom općenito postupno gube periferni vid uz očuvan centralni vid te opisuju svoj vid kao “tunelski vid”. Uz progresivno sužavanje vidnog polja, može doći do smanjene oštrine vida centralnog vidnog polja, smanjenja osjetljivosti na kontraste i otežanog raspoznavanja boja. Osim toga, osobe mogu prijaviti druge vidne simptome zbog glaukoma, kao što su zamagljenost ili zamućenost vida. Vrlo je važno znati da se glaukom može prevenirati, nekontrolirani glaukom s vremenom može dovesti do sljepoće, a svaki gubitak vida zbog glaukoma je nepovratan.
JESTE LI ZNALI…?
Glaukom je prvi uzrok nepovratnog vida, drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu, te treći najčešći uzrok u Europi. Više od 5 milijuna ljudi u svijetu je oslijepilo, što je uzrokovano glaukomom, a procjenjuje se da 80 milijuna ljudi ima glaukom te da će ta brojka rasti na 111 milijuna do 2040. godine. U mnogim slučajevima glaukom se može pojaviti bez simptoma, a u 75% slučajeva se mogao spriječiti s odgovarajućom zdravstvenom skrbi.
U većini slučajeva sljepoća se može prevenirati redovnim kontrolama i liječenjem. Da bismo spriječili progresiju bolesti, od iznimne je važnosti rano otkrivanje glaukoma. Samo pravovremenom dijagnozom i terapijom možemo prevenirati trajni gubitak vida ili usporiti progresiju glaukoma, a to nam omogućuje redovito kontroliranje vida.
Ususret tjednu glaukoma i kampanjama koje su se provodile diljem svijeta, kroz objave na mrežnoj i Facebook stranici Hrvatskog saveza slijepih informirali smo opću javnost o glaukomu, važnosti preventivnih oftalmoloških pregleda i očuvanju zdravlja očiju, jer redoviti oftalmološki pregledi i rano otkrivanje bolesti su ključni!
Hrvatski savez slijepih, 18.03.2024.
b) ŠTO JE KORONARNA BOLEST?
Koronarna bolest je suženje unutarnjeg promjera koronarnih (srčanih) arterija uzrokovano taloženjem plaka.
Plak nastaje zbog dugotrajnog oštećenja arterija kemijskim čimbenicima (kolesterol, šećerna bolest, pušenje) i mehaničkim čimbenicima (arterijska hipertenzija), što dovodi do upalnog procesa i nakupljanja masti. S vremenom, kako taj proces napreduje, plak raste i smanjuje se protok krvi kroz koronarnu arteriju.
Krvna žila sužena aterosklerotskim plakom ne može opskrbiti srčani mišić dovoljnom količinom kisika, osobito u slučaju povećane potražnje za kisikom, primjerice prilikom tjelesnog opterećenja ili stresa. To se kod bolesnika očituje kao tupa bol u području srca, a takvo se stanje naziva angina pektoris.
Srčanom mišiću koji nije dovoljno opskrbljen kisikom slabi funkcija, što može uzrokovati srčano zatajenje. U slučaju otkidanja dijela plaka nastaje ugrušak koji u potpunosti prekida protok krvi, što dovodi do odumiranja dijela srčanog mišića. Dolazi do srčanog udara, odnosno akutnog infarkta miokarda koji može uzrokovati brojne komplikacije, a često i smrt.
ČIMBENICI RIZIKA I SIMPTOMI
Bilo koji od dolje navedenih čimbenika rizika povećava mogućnost nastanka koronarne bolesti:
• ako ste muškog spola
• ako ste stariji od 55 godina (muškarci), odnosno 65 godina (žene)
• ako imate povišen kolesterol (iznad 5 mmol/L) i trigliceride (iznad 3 mmol/L)
• ako imate povišen arterijski tlak (iznad 140/90 mmHg)
• ako imate šećernu bolest
• ako ste pušač
• ako je netko od bliskih rođaka imao dokazanu preuranjenu koronarnu bolest
• ako imate prekomjernu tjelesnu težinu
• ako ste tjelesno neaktivni
• ako ste pod stalnim stresom.
Koronarna bolest napreduje polako, često bez simptoma. Prvi znak bolesti obično je bol u prsima koja se javlja prilikom tjelesnog opterećenja, ali i u stanju mirovanja. Bol se može pojaviti u obliku stezanja, pritiska i nedostatka zraka, a može se širiti u ruke, osobito lijevu, u ramena, leđa ili čeljust te može biti praćena mučninom, povraćanjem i jakim znojenjem.
DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE
Ako imate povećan rizik od nastanka koronarne bolesti i/ili neke od ranije navedenih simptoma, prvi je korak u postavljanju dijagnoze ergometrija, odnosno test opterećenja kojim se bilježe eventualne promjene koje ukazuju na postojanje koronarne bolesti. Ultrazvuk srca također može pokazati promjene karakteristične za koronarnu bolest. Holter EKG-om bilježe se poremećaji ritma koji su često posljedica koronarne bolesti. Ako takve promjene postoje, sljedeći je korak koronarografija.
Magdalena.hr, ožujak 2024.
c) ŠTO JE TAHIKARDIJA, ZAŠTO NASTAJE I KAKO SE LIJEČI?
Riječ tahikardija označava ubrzan rad srca. To podrazumijeva povećanje broja otkucaja srca odnosno srčanu frekvenciju koja premašuje prirodne granice srca. Ta granica ovisi o životnoj dobi čovjeka. Srce zdrave, odrasle osobe u stanju mirovanja uobičajeno ima od 60 do 100 otkucaja u minuti, a kod sportaša čak i manje. Ako se taj broj poveća na više od 100 otkucaja, riječ je o tahikardiji. Treba imati na umu da svako povećanje broja otkucaja srca ne mora nužno ukazivati na tahikardiju. Recimo, kod djeteta srce znatno brže kuca nego kod odraslih, a broj otkucaja je isto tako povećan kod osoba sitnog rasta te kod žena. Također, tahikardija se najčešće javlja i kao reakcija organizma na određena stanja tijela kao što su stres, intenzivan fizički napor, iznenadni šok ili strah, povišena tjelesna temperatura slijedom bolesti ili treninga, anksioznost, anemija, pojačana aktivnost štitne žlijezde, a može doći i kao posljedica konzumiranja pretjeranih količina kofeina i teina ili pak neodgovarajućih lijekova. Ako je srce zdravo, tahikardija je većinom samo neugodna i prolazna pojava koja povremeno narušava kvalitetu života, što je češći i bezopasniji slučaj kod mlađe populacije. No, ako je riječ o bolesnom srcu, tahikardija može ugroziti život bolesnika. Ubrzan rad srca tako izravno može biti povezan i sa stanjem srca te nagovijestiti slabost i virusne upale srca, akutno stanje smanjenog dotoka krvi u srce, suženje krvnih žila ili pritisak želuca na srce te infarkt miokarda. U tom slučaju tahikardije mogu biti i smrtonosne te se moraju tretirati uzimanjem lijekova ili čak operacijom srca.
NAJČEŠĆI SIMPTOMI TAHIKARDIJE
Kod tahikardije su mogući ovi simptomi, ali nije neobično ako oni izostanu jer u velikom broju slučajeva tahikardija se otkrije tek na liječničkom pregledu:
• ubrzani otkucaji srca
• bol u grudima
• gušenje i nedostatak kisika
• brzo umaranje
• iznenadna slabost
• vrtoglavica ili nesvjestica
• pritisak u vratu i glavi
• kratak dah
• niski krvni tlak
• lupanje srca – neugodan osjećaj nepravilnog kucanja srca.
KAKO DIJAGNOSTICIRATI TAHIKARDIJU?
Tahikardiju je najjednostavnije dijagnosticirati uz kliničku sliku i EKG, odnosno elektrokardiogram. To je test koji snima električnu aktivnost srca. Sa svakim srčanim otkucajem električni impuls dovodi do kontrakcije srčanog mišića i krv se šalje u ostale dijelove tijela. Standardni EKG zapis sastoji se od 12 različitih vektorskih zapisa, svaki odražava razliku električnih potencijala između pozitivne i negativne elektrode smještene na udovima i prsnom košu. Zapis se sastoji od različitih krivulja (P val, QRS kompleks, T val) od kojih svaka označava određen dio srčanog ciklusa.
KAKO IZGLEDA POSTUPAK SNIMANJA EKG-a?
Pacijent u kabini skida gornji dio odjeće tako da se oslobodi prsni koš. Potom legne na krevet te mu medicinska sestra stavlja elektrode na tijelo (4 elektrode na udove – 2 na ruke i 2 na noge te 6 elektroda na gornji dio prsnog koša) i snima se EKG zapis koji se zapisuje na milimetarski papir. Pretraga je bezbolna i bezopasna.
Glavni nedostatak EKG-a je to što pokazuje srčani ritam u vrlo kratkom razdoblju od nekoliko minuta koliko traje snimanje, a srčane aritmije su u većini slučajeva povremene tijekom dana. Prilikom utvrđivanja dijagnoze, pacijente se najčešće podvrgava nošenju prenosivog elektrokardiografskog monitora (Holter monitor) kojeg pacijent nosi 24 ili 48 sati. Holter monitor pruža znatno više podataka o srčanom ritmu jer prati srčane otkucaje tijekom duljeg vremena pa je i veća šansa za “uloviti” nepravilnosti u radu srca. Holter EKG se koristi za otkrivanje i dijagnosticiranje intermitentnih aritmija, za praćenje odgovora na terapiju i određivanje antiaritmijske terapije.
Magdalena.hr, ožujak 2024.
